B,b

baba ( ¯´ _ ) 1 Skupi abundante (un poko diki) ku ta kore inboluntariamente for di boka. Baba di su beibi a shusha su blusa nobo. 2 Líkido diki ku sierto mata tin den nan blachi o fruta. Baba di sentebibu ta bon remedi kontra sleim. 3 (zool) Molusko sin kokolishi ku ta laga un marka di líkido diki kaminda e pasa. E baba a pasa laga (un marka di) baba riba e blachi di maishi.

baba ( _ ´¯ ) 1 v tr/intr Produsí baba, ku por kore shusha algu. E mucha a baba su flanèl. E mucha ta baba, pasó e ta saka djente. 2 v intr Sinti asina tantu deseo di o atrakshon na algu, ku bo boka ta produsí skupi eksesivo o baba, ora wet’é o pensa riba dje. Tin biaha usá den sentido figurá. Su boka tabata baba, ora el a mira tantu kos dushi. Oswaldo a baba, ora el a mira e galiña bon danki pasa.

bai 1 v intr Alehá bo di un lugá. Mi ta bai, ata konvoi ta bini. 2 v intr Move den direkshon di un lugá. Shonnan, diesdos or a bati; mi ta bai kas. 3 v ous Usá dilanti di otro verbo pa indiká ku e akshon ekspresá den e verbo siguiente ta kuminsá seguidamente o ku ta intenshon pa e sosodé den futuro (serkano/lehano). Awor nan ta bai kanta himno. Mi ta bai keiru Aruba den fakansi. Mi ta bai kòrta mi kabei, m’a kansa di kabei largu. Awa ta bai kai awe tardi. 4 v ous Usá dilanti di otro verbo pa bisa ku, segun abo òf un otro hende, e akshon o kondishon ekspresá den e verbo siguiente, lo (no) sosodé o lo (no) ta asina. Marka mi palabra, ta bai tin bòmbòshi. Mi ta sigurá bo ku su kasamentu no ta bai ta superluhoso. Segun Chelo, bo ta bai haña bo den problema si bo sigui komportá asina. Bo ta bai keda mashá bunita den e shimis ei. v intr (Bisá di un aparato, manera telefòn, wèker o alarma.) Kuminsá zona. Mi a bula lanta, ora mi wèker a bai den mardugá. <sin> rin 6 v intr (Bisá di awa i elektrisidat.) Stòp inesperadamente di ta disponibel. Koriente a bai nèt ora nos ker a sende televishon. Serka nos, ora koriente bai, despues awa tambe ta bai. 7 v intr Ta inskribí komo alumno o kursista na un instituto di enseñansa. Nan yu mayó ta bai un famoso skol di teater. 8 v intr Pasa, transkurí. Dianan ta bai, pero ainda ningun notisia di e hendenan ku a pèrdè. 9 v intr Ta na turno. Despues ku Pedro kaba, ami ta bai. 10 v intr Tin komo lugá di ubikashon di kustumber. Unda e kòpinan akí ta bai? Eseinan ta bai riba kashi. E sapatunan ta bai bou di kama. 11 v intr Tin espasio o lugá pa akomodá, kontené, inkluí hende o kos. Den e sala dilanti, ta bai dosshen hende. Kuantu liter ta bai den e barí ei? Riba e rèki, ta bai por lo ménos binti buki. 12 v intr Tin komo ingrediente. Kiko ta bai den guiambo? 13 v prep (+ pa) Ta destiná pa, tin komo destino. E pañanan akí ta bai pa Ayudo Sosial. 14 v intr Disparsé. Karamba, e fail a bai promé ku m’a kaba di save e. 15 v intr Muri. Maske mi edat ta haltu, mi ke disfrutá bon di bida promé ku mi bai. 16 v intr (Bisá di estado di hende, bestia o kos.) Progresá, marcha. Kon ta bai na skol, awor ku bo ta den un klas mas haltu? 17 v intr Resultá realisabel, posibel. Loke bo ta purba hasi ku e kuchú ei no ta bai, bo mester di un bon skrufdrai. 18 v ous Usá den kombinashon ku un gerundio pa indiká ku loke e gerundio ta ekspresá ta den desaroyo. E sala ta bai yenando gradualmente. 19 v intr/prep (+ ku) Komportá, prosedé o aktua na un manera determiná. Semper e ta bai mashá trankil den tráfiko, pasobra e sa ku outo por ta un arma letal. Bai ku kuidou den e kaso kompliká akí. Mi ta bai poko poko kuné, pasó mi sa ku e ta delikado. 20 v intr Bishitá. Nunka mi no a bai Dubai. 21 v intrSosodé, tuma lugá. No ta asina e kos a bai, bo a laga un parti importante afó. 22 v intr Bende, sali for di algu. Pa kuantu e kas a bai? Lo bo no kere, tur e kokadanan ku m’a bini kuné a bai. | … te bai Usá ora bo ta haña u.k. sumamente bon, òf bo ke gaba sierto aspekto di u.h. Tambe: tur afó. E sòpi akí ta bon te baiE ta un trahadó te bai. E ta un kabayero te bai. | bai (na) baka Kumpra bièchi, lòt, number, etc. huntu ku un òf mas persona, kompartiendo gastu (i naturalmente premio eventual tambe) na porshon igual. Tambe: bai sam sam.| bai aden 1 Por kontené. E kaha ta chikitu, kuantu ta bai aden? 2 (Bisá di un aktividat manera un funshon teatral, misa, skol, reunion.) Kuminsá. Ta di dos be e siman akí, ku bo ta yega ora skol a bai aden kaba. | bai af 1 Hasi bo mesté. Tambe: bai di kurpa, pupu, bèster. | bai afó 1 Bai for di tera, sali for di un pais. 2 (Den wega di dominó.) Ekspreshon usá pa e partido ku ta logra un skor di 5 òf 6 punto promé, pa indiká ku e kontrapartido no por duna nan sapatu mas. | bai afó ku u.h. 1 Zundra u.h. Tambe: habri afó ku u.h. Hermenegilda a bai afó ku su komader ku a nenga di pag’é. | bai altar Kontraé matrimonio. | bai atras Deteriorá, hiba pèrdida, no progresá. | bai bèk Regresá, bai kaminda a kuminsá. | bai atras manera kangreu Deteriorá, hiba pèrdida, no progresá, na lugá di progresá. Tambe: bèk manera kangreu.| bai bin(i) 1 Alehá bo un ratu pa regresá. Warda mi, mi ta bai tienda bin(i). 2 Keda move di un banda pa otro. Bientu a pone e antena ta bai bin(i), te un bientu fuerte a bash’é abou. | Bai bini ta rèndu di porta. Ora u.h. laga sa ku e ta bai bini, esnan ku e ta dirigí palabra n’e ta reakshoná pa prèt: ‘Bai bini ta rèndu di porta’. Bai den bo murskònt! (vulg) Forma di ofendé u.h. ora bo ta sumamente rabiá. Tambe: Bai den krou! Bai na moula! Bai na mièrdè! Bai den koño (di bo mama)! | bai den grandi Bisá ora algu ta birando mas grandi i mihó ku e tabata. Nos a haña un bon spònser i awor sí nos ta bai den grandi i ofresé públiko algu tremendo. | bai dilanti Progresá. | Bai dodo! Usá pa bisa u.h. ku e ta papia kos di kèns, kos sin pia sin kabes. Tambe: Bai drumi! Bai flit! Bai baña! Bai keiru! Bai sinta (un banda)! Bai ayabanda! Bai tira bubi ku slòf! Bai kore tra’i porko hala su rabu! | bai drumi 1 Literalmente: bai drumi pa sosegá. 2 (fig) Bai gaña otro hende. Tambe: Aki sí e fli ei no ta subi! Bai gaña baka! | bai e 1 Riska hasi algu. 2 (l mask) Tin o tene relashon seksual ku u.h. muhé. E di ku e muhé a yam’é afó, e no a pèrdè pa gana, el a bai e. | Bai flit! Bai ayabanda! Bai, hòmbu! Bai keiru! Bai kore tra’i porko hala su rabu! Bai tira bubi ku slòf! | bai flou Pèrdè konosementu. | bai fo’i dje Kai flou, pèrdè konosementu. | bai fo’i man Bisá den un situashon ku ta o a bai den un direkshon indeseá, ku no por dominá mas. Tambe: sali fo’i man. | bai fo’i tera Biaha bai un pais den eksterior. Tambe: bai afó. | bai for di loke bo tin Bende òf regalá tur kos ku bo tin. Tambe: sali for di tur loke bo tin. | bai for di otro (Bisá di dos persona.) Kibra ku otro, terminá relashon íntimo ku otro. | Bai gaña baka! (fig) Bai gaña otro hende; aki sí e fli ei no ta subi. | bai kalabos Bai será, kai será, bai prizòn. | bai kampo Bishitá e sentro di prostitushon Campo Alegre na Kòrsou. | bai keiru (afó) 1 Kana djis un pida kaminda kòrtiku pafó di kas pa rekreá. 2 Bai fo’i tera pa rekreá. | bai kèrki Bai kas di orashon, eksklusivamente relashoná ku religion protestant. | bai kontra Kontradesí, no aseptá. Fred a bai kontra e proposishon ku su tata a hasié. | bai ku 1 Kombiná ku, pas ku. E sombré koló di kabana sigur a bai ku e bistí koló di menta di e reina. 2 Tin relashon seksual ku. Ta notabel ku mayoria di hòmber di e komunidat ei ta bai ku muhé strañero. | bai larguKeda hopi tempu sin pasa un kaminda o serka u.h. | bai leu 1 Kana un distansia largu. 2 Kai flou, pèrdè konosementu. | bai mahòk (Bisá di insekto o rèptil.) Kambia kueru. Kolebra ta buska un lugá trankil pa e bai mahòk. | bai bon/bai malu Bisá di algu ku a duna resultado positivo/negativo. E operashon a bai bon/malu. E negoshi a bai bon/malu. | bai manera pan kayente Bisá di produkto òf artíkulo ku ta bende o ku ta sali for di man rápidamente. | Bai na horka (ku bo)! Usá pa ekspresá indignashon, rabia, i tin bia pa insultá. Tambe: Bai na dedònder (ku bo)! Bai na polchi (ku bo)! | bai na malu ku u.h. Rabia ku u.h. i keda sin papia mas kuné. Tambe: nua ku u.h. Chichita a bai na malu ku su bisiña, i te awe nan no ta bisa otro ni bon dia. | bai na … Keda usá pa. Tur su sèn a bai na ko’i bon bida. | bai no bolbe(rá) (Strumpfia maritima) Mata te 1,5 m haltu ku ta krese riba klep kantu di laman. | bai òm ku 1 Anda ku. Mi no ta bai òm ku hende ku ta bira palabra. 2 Tin un relashon amoroso (sin intenshon serio) ku u.h. B’a tende ku Sira ta bai òm ku e mucha hòmber haltu asina den su klas? | bai over Pasa klas. | bai pa bieu Birando bieu. Ulita di shon Tòms ei ya ta bai pa bieu. | bai pa no bolber Alehá, ku e intenshon di no regresá. Tambe: bai pa keda. | bai pa u.h. Bai pidi u.h. kuenta i rason, bai stret e, rabia kuné pa algu ku el a hasi o laga di hasi. Komo m’a tende ku mi bisiña ta kana papia riba mi, mi a tuma kurashi i bai p’e.| bai pafó Sali for di un lugá. | bai p’e 1 Tuma kurashi hasi algu òf purba (di) hasi algu. Despues di a posponé su èksamen final tres biaha kaba, el a disidí di bai p’e. 2 Bisá den wega di ninichi òf di belin, ora un hungadó ta bai tira un ninichi o un chumbu ku ta konta den wega. | bai pèrdí 1 Deteriorá, daña, malográ. 2 Desviá di bon kaminda. Tambe: bai den mal kaminda. | Bai piska guengu! Bai sinta un banda! Bai keiru! | bai poko poko 1 No kansa kurpa muchu, bai trankil. 2 Atendé algu ku koutela. | bai sawaka 1 No ta konta mas. 2 Muri. Tambe: baha pa sawaka, hala pa sawaka. | bai será Bai prizòn. | Bai sinta (un kantu)! Laga mi na pas! Stòp di molestiá! Tambe: Bai sinta un banda! Bai ayabanda! | A bai sosegá … 1 (euf) Formulashon eufemístiko pa bisa ku u.h. a fayesé. | bai te dato dia djawe Bai sin bolbe nunka mas.| Bai tira bubi ku slòf! Bai gaña otro hende!| bai tras di u.h. Kere i sigui tur loke u.h. ta bisa siegamente. Bai tras di e hòmber ei; e ta primintí bo mil kos i no ta kumpli ku ningun. | bai un bai Tarda hopi. Tambe: bai, bai pèrdè. El a primintí nos kòfi, pero el a bai un bai. | bai un bia(ha) di Zjil Ekspreshon pa indiká ku u.h. a bai hasi algu, anto tarda mashá promé ku el a regresá, o e no a regresá mes. | bai un madoho di soñoPega un soño leve. Tambe: bai den madoho. | bai un sleim di soño Pega un soño leve. Tambe: bai den madoho. | Bai, yu! Bo kabes no ta bon! Ko’i loko bo ta papia! Stòp di papia ko’i kèns! | Baka a muri bai, laga trabou pa kueru. Bai laga otro hende ku tur trabou i problema. | Dios bai ku bo! Dios kompañá bo! Dios protehá bo! | hardi bai Largu bai, ku demasiado frekuensia, semper bai, sin stòp. Hardi bai e tin ku pidi mi sèn pa paga bùs, miéntras e mes ta gana sufisiente. | kon ku bai bin(i) Kon ku bo mir’é, kon ku bo pens’é. Kon ku bai bini ta nos komo mayor mester karga e gastunan ku e muchanan a hasi. | Kon ta bai? Forma di saludá. Tambe: Kumbai? (inf) Ke tal? (inf) Ki tin? (inf) Kon kos ta bisa? (inf) Kon a pasa? | largu bai Ku demasiado frekuensia. Tambe: hardi bai, tur ora bai. Largu bai e tin ku pidi mi sèn pa paga bùs, miéntras e mes ta gana sufisiente. | Loke no bai na awa, ta bai na hariña. Kiko ku bo hasi, di un òf otro forma bo ta gasta sèn. 

bubu s (‘ 1 Nòmber di kariño di un ruman hòmber mayó, ku frekuentemente a bira su nòmber ku kua otro hende tambe ta dirigí palabra n’e o ta referí n’e. Bubu ta e yu mayó di nos bisiña. 2 (inf) Nòmber pa florin. 3 (inf) U.h. òf u.k. masha grandi. Su ruman chikí a bira asina un bubu. E no a bini ku un bolo pareu, sino ku asina un bubu.