P,p

papia ( _ ´¯ ) 1 v intr Produsí zonido di abla humano den forma di palabra. Su beibi a kuminsá papia ku nuebe luna. El a bira nèrvioso, i e no por a papia mas. 2 v tr/intr Uza bos pa produsí palabra pa ekspresá pensamentu. No papia ko’i kèns. E akusado a disidí di papia bèrdat dilanti di wes. Stòp di papia hopi asina! 3 v prep (+ di/tokante) Tene un kòmbersashon. Nan tabata papia den un grupo di amigu di tempu nan a bai skol sekundario huntu. E direktor a papia ku e empleado, ayera despues di trabou, tokante e problema. 4 v intr Dirigí palabra na un oudiensia. Mañan Minister di Ekonomia ta papia den Parlamento. 5 v intr Komuniká o ekspresá pensamentu ku medio distinto di palabra. E mama su wowonan a papia pa laga e yu komprondé su mensahe. Nan ta papia ku seña. 6 v prep (+ di) Manifestá sierto indisio o evidensia di eksistensia di algu. E ruina ku e wesunan ku e arkeólogonan a deskubrí ta papia di nos historia. v prep (+ tokante/di) Trata, ekspresá, trese dilanti, duna informashon oralmente òf por eskrito. Doño di e negoshi nobo a papia henter anochi tokante su konsepto kambiá. El a papia di su trabou, di su pashon, di lingwístika, di medisina, etc. E outornan di ántes no a papia tokante e materia ei mes. 8 v intr/prep (+ ku/pa) Pidi, intermediá, hasi rekomendashon pa òf na fabor di u.h. Despues ku Djèfi a bai papia, Djòsi a haña trabou por fin. Humphrey a papia ku su hefe, i e trahadó a mantené su puesto. E sindikalista a papia pa su miembro ku direktor di e planta. 9 v tr Uza un lenga strañero pa komuniká. E ta papia spañó òf franses ku e turistanan. 10 v prep (+ ku) Konsehá, atvertí, eduká. Mayornan mester papia ku nan yunan riba peliger di alkohòl. 11 v prep (+ ku) Tin relashon amoroso ku u.h. Chas ta papia ku Chita un seis luna kaba. 12 v prep (+ riba) Reda, hasi redu, hasi redashi, bati bleki. Mi bisiña ta gusta papia riba hende.13 v intr (Bisá di sierto para.) Imitá artikulashon di palabra òf frase kòrtiku di hende. E lora di mi bisiña ta papia tur mainta. | Esei no ta (ni) kos di papia. Ta mas ku klaro. | Mira ken ta papia. Bisá ora u.h. ke indiká ku e persona en kuestion mester ta e último pa duna komentario. | na moda di papia No mester tuma loke a bisa den sentido literal, sino mas bien komo un komparashon. | Nada di papia!Estupendo! Mi no tin nada di reklamá. | papia bruá Papia sin liña, sin struktura, inkoherentemente. | papia den djente Papia sin artikulá sufisientemente bon. | papia den gobi Papia poko poko tapando boka. | papia den nanishi Papia di tal manera ku e zonido ta sali for di nanishi. | papia den otro Bisá ora diferente hende ta papia pareu. | papia den parábola Splika algu usando parábola, esta, un kuenta kòrtiku simbóliko, ku, pa medio di analogia i semehansa, ta ilustrá un siñansa moral. | papia drechi 1 Artikulá bon. Tambe: papia na drechi. 2 Papia na un manera desente. | papia habrí Papia kla sin skonde ningun detaye. | papia kos sin pia sin kabes Papia ko’i kèns. Tambe: papia ko’i loko. | papia ku mal airu Papia brutu, di manera ofensivo. | papia manera hende k’a kome prikichi Bisá ora u.h. ta papia hopi. Tambe: papia manera lora. | papia na barí Kanta pa ekspresá fèrdrit ku kompañamentu rítmiko di tambú. | papia na drechi Artikulá bon. | papia pa papia numa Papia sin bisa nada. | papia palabra kla Papia na un manera ku hende ta komprondé kiko bo ke men. | papia sin guli skupi Papia hopi. Tambe: papia sin fin. | Papia ta nada, hasi t’e kos. No primintí so, tuma akshon tambe. | papia un papia dos Bisá ora den un kòmbersashon bo ke kambia di tópiko i bisa algu ku a dal na bo sintí. Tambe: papia un papia otro; entre paréntesis. | Aki/Ei ta plaka ta papia. Esun ku ta paga ta disidí. | Por papia? Laga nos keda ketu tokante e asuntu ei.

pia 1 Kada un di e miembronan bou di tronko di hende òf di sierto animal, konsistiendo di bèl, palu di pia i fut, ku ta karga su peso i ku kua e por move. Un mucha hòmber (ku) pia fini i un mucha muhé (ku) pia diki a kana pasa nos dilanti. Para, morkoi, sòldachi, karkó, kabritu, etc. ta kana riba pia. Abo ta skòp bala ku bo pia robes; ami ku mi pia drechi. 2 (fig) Algu ku pa loke ta aparensia i funshon ta paresido na pia. Stul i mesa generalmente tin kuater pia. 3 (fig) U.h. òf u.k. ku ta forma par ku un otro hende òf kos. E ta sinti falta kaba di su pia di oochi ku ántayera a bai Puerto Rico pa un siman. Bo a laga e otro pia di mea kologá na waya. Si bo a pèrdè e pia di renchi di orea den kamber, lo bo hañ’é. 4Parti ariba di miembro inferior entre hep i rudia. ‹sin› bèl 5 Parti dilanti di miembro inferior entre rudia i ènkel. Tambe: palu di pia. Alisio a splika ku e doló tabata na su pia, djis bou di su rudia. 6 Parti di miembro inferior bou di ènkel ku u.h. ta para i kana ariba. Maske Lesley tabatin blar na tur dos pia, el a terminá e kaminata di Vierdaagse di Nijmegen e aña akí atrobe. ‹sin› fut 7 Parti abou, base, ku ta sostené algu. E monumento tin un pia di betòn. E ta buska un lampi ku pia di heru bashá. 8 Parti kontrali di kabes òf tòp di algu. Na hòspital ta prohibí pa un trahadó òf bishitante sinta riba kama di pashènt, ni sikiera na pia di kama. E falta hopi pa e yega tòp, ainda e ta na pia di e seru. 9 Midí di largura di 30,48 cm, ekivalente na 12 inch, ku ta usa generalmente na Gran Bretania, Merka i otro pais di abla ingles. E tin un kònteiner di 40 pia (largu). 10 Plaka di papel. E por duna su mama maske ta un pia di sinkuenta (florin). | bai òf bini ku bo man ku bo pia Bishitá u.h. òf bai un fiesta sin hiba nada di grasia, pues presentá man bashí. | batata di pia Parti diki patras di pia bou di rudia. | bini riba piaYega na hopi plaka, bira riku. | Bo no por yega ni na su pia shushi. Bo no por ni kompará bo kuné, pasobra e ta mihó ku bo. Tambe: E ta shon banda di bo. | Bo pia mester tin forsa pa wanta luho.Hopi be rikesa i luho ta daña komportashon di hende. | di pia te kabes Kompletamente, di ariba te abou. E kosedó famoso a bisti e brùit di pia te kabes. Su suegu a keda mir’é di pia te kabes.| E no ta pone un pia for di kas. E no sa sali. | E ta ku un pia den buraku. Bisá di u.h. ku no tin hopi tempu di biba mas. | E ta na pia, e ta na pia. Kreensha ku ora chuchubi ta flùit asina, e ta bisa: ‘E ta na kaminda’, esta: ‘Morto ta na kaminda’. Di tal manera e ta anunsiá morto di u.h. | El a kria pia. Bisá di algu ku a somentá, kisas pasobra a hòrt’é. Tambe: El a haña pia. | hasi pia Bai serka un profeshonal pa e kuida bo pianan. Tambe: bai pedikür. | hisa pia Kana mas purá. Tambe: lanta pia òf pèrta pia. | kita pia (fig) Stòp poko poko di bishitá u.h. òf un lugá. Tambe: hala pia. | ku bon pia Ku suerte. | ku mal pia Ku mala suerte. | manka pia Kana mas poko poko. | Mi no ta trapa ku mi pia ei mas. Lo mi no bai ei mas. | na pia Kanando òf sin ko’i kareda. | na pia di lèter Literalmente. | no bisa ni un pia di palabra No bisa nada nada. Ora nan a interog’é, e no a bisa ni un pia di palabra. | palu di pia Parti dilanti di pia entre rudia i ènkel. Tambe: wesu di pia. | pia abou Sin sapatu ni slòf ni nada otro na pia. | pia chupadó Órgano den forma di un disko hòl na kurpa di sierto animal, manera insekto, sapu i sékat, ku ta hasi ku nan por pega i wanta na sierto superfisie. | pia di aroa Pida palu òf metal ku un ángulo paresido na forma di un rudia doblá, usá pa sostené òf konektá struktura na parti paden di kabes di boto. Tambe: pia di stef. | pia di barba Parti di barba ku hende ta laga krese na kada banda di kara. Tambe: patia. | pia di flecha Pia masha fini. Tambe: pia di flerchi. | pia di galiña 1 Kada un di e dos pianan ku galiña ta kana, kore kuné òf para ariba. Un herida na pia di e galiña a pone k’e ta kokochá. 2 Parti entre bèl i pata di galiña ku sa prepará pa kome. Jacqueline a hasa pia di galiña pa su famia ches aki ratu. 3 (fig) Letra, ku kasi hende no por lesa. Esta mahoso no, abo sí ta skibi pia di galiña. Mi no por lesa bo pia di galiñanan. 4 (Digitaria ciliaris) Tipo di yerba anual ku ta krese di 15-60 cm haltu i ku bestia ta kome. Ta hañ’é den Caribe, na Amérika, Europa, Áfrika, Asia i Australia. | pia di goma Opheto ortopédiko pa remplasá henter pia òf parti di pia. Tambe: pia falsu. | pia di ham 1 Wesu ku ham (di porko) salgá i humá, ku tin kustumber di herebé òf pone na fòrnu den tempu di fin di aña. 2 Pia masha diki. | pia di hupel Pia ku ta kurva bai afó. Tambe: pia O. | pia di kachapa (talipes equinovarus) Fut deformá, esta, fut mandá paden ku tenchi ta mustra direkshon abou. Tambe: pia di lora. | pia di karson Kada un di e dos partinan di karson ku ta sirbi pa kubri pia. E sneiru mester a zòm seis par di pia di karson. | pia di kater 1 Pia ku rudia birá paden. Tambe: pia X, pia di krèps. 2 (Di franses: quatre.) Paso kaminda baliando un mazurka ta krusa un pia dilanti di e otro, despues patras di e otro. E total ta dura kuater kompas den un direkshon, i despues ta hasi e mes figura den direkshon kontrali. Esaki ta un pikete ku sierto baliadó sa hasi. | pia di palomba (Portulaca elatior) Mata, 10-40 cm haltu, ku blachi djusi ku ta bira kòrá te lila, i flor di 10-15 mm kòrá, lila kòrá, oraño i tin ora blanku. Ta hañ’é na Aruba, Bonaire, Curaçao i Suramérika. Tambe: bembe shimaron. | pia di palu 1 Opheto di palu pa remplasá generalmente palu di pia. Ta konosí ku Peter Stuyvesant, direktor di e kolonianan hulandes Aruba, Bonaire i Curaçao na siglo XVII, tabatin un pia di palu. 2 Kada un di dos pida palu largu, smal, ku na sierto altura tin un sosten pa para ariba i kana te den laira ayá for di suela, komo si fuera ku e kanadó tin pia di algun meter haltu. Den sirko i den karnaval, sa tin akrobat ta kana riba pia di palu pa deleitá públiko. | pia di rotònde Kaya ku ta kai perpendikular riba un rotònde. | pia di span Balki ku ta kore di nòk (di dak) bai abou komo parti di konstrukshon di dak. | pia di verso Kombinashon spesífiko di sílaba asentuá i no asentuá. E kantidat di sílaba por ta dos òf tres, i un di nan mester ta asentuá. Nos konosé den arte poétiko klásiko p.e. yambo, anapèst, trokeo, dáktilo, anfíbrako i spondeo. Manera kompas ta den músika, asina pia di verso ta den poesia. | pia ku mondongo Sòpi trahá di mondongo i pia di baka. | pia kúbiko Unidat di volúmen o kapasidat, ekivalente na volúmen di un kübùs ku midí di unidat di un pia, igual na 28,32 liter. | pia manera di Djòn pata di heru Pia masha grandi mes. Tambe: pia manera lancha. | pia na sepa 1 (Bisá di bestia.) Mará na dos pia òf pata ku kabuya pa limitá moveshon. El a kumpra un gai ku un galiña ku nan pia na sepa. A mara e kabainan na sepa pa nan no bula sali for di kurá. 2 (fig) (Bisá di hende.) Bou di kontròl, kontrolá, restringí, frená. Mester pone e yu akí su pia na sepa; e ta kere ku mester lag’é bai fiesta tres te kuater be pa siman. | Pia no kome nenga mi. Kore limpi bai. Tambe: Pia, pa ki’ mi tin bo? | pia piaPoko poko. Tambe: un pia un pia. | pia stinki Pia di kabritu òf karné, di rudia te na e pata ku ta pasa den shinishi, lora den un paña i kubri ku tera, te ora e kria bichi i e lananan kai. Tabata kom’é den kadushi pa duna e plato akí un smak èkstra. | pia X Pia ku rudia birá paden. Tambe: pia di krèps, pia di kater. | planta di pia Parti abou di fut entre hilchi i tenchi. | pone pia abou Insistí pa algu sosodé òf nò. | pone pia pa u.h. 1 Saka pia pa u.h. trompeká. 2 (fig) Stroba u.h. pa logra sierto meta. | pone u.h. riba pia Yuda u.h. rekuperá su posishon i regla su asuntunan. | pos di pia Pos ku bestia por kana bai aden pa bebe awa.| riba kuater pia Riba man ku pia. | saka u.h. su pia for di lodo Yuda u.h. sali for di su problemanan. | Sintamentu ta fria pia, no kurason. Ta te ora e trabou ta kompletamente kla, bo por hala rosea trankil. | trabou di pia di palu Bisá di trabou inefisiente i sin sentido. Mi no ke traha trabou di pia di palu; mester traha un plan strukturá, sino dos hende ta hasi mésun trabou. | un kos sin pia sin kabes Un kos sin sentido, algu ridíkulo.